ARHITEKTURA

PORTRET ARHITEKTA: ZAHA HADID

Izvor: www.zahahadid.com

Zaha Hadid je arhitektica koja konstantno pomiće granice arhitekture i urbanog dizajna. Kroz radove ona eksperimentira s prostornom kvalitetom, proširenja i pojačanja postojećih krajolika u potrazi za vizionarskom estetikom koja obuhvaća sva područja dizajna, počevši od urbanističkih razmjera do proizvoda, interijera i namještaja. Najpoznatija je po svojim karakterističnim izvedenim radovima (Vitra Fire Station, Land Fomation-One and the Strasbourg Tram Station) njezino djelovanje uključuje simultanu angažiranost u praksi, podučavanju i istraživanju.

Hadid je studirala arhitekturu pri ''Architectural Association'' (AA) (1972.-1977.). Nakon diplome postaje partner u ''Office for Metropolitan Architecture'' (OMA), podučava na AA zajedno sa OMA suradnicima Rem Koolhaasom i Elia Zenghelisom, a kasnije vodi svoj studj na AA do 1978. Od tada dolazi na mjesto Kenzo Tange na'' Graduate School of Design, Harvard University'', Sullivanovo mjesto na '' University of Chicago School of Architecture'', kao gostujući profesor na '' Hochschule für Bildende Künste''- Hamburg, na Knolton School of Architecture- Ohio i na ''Masters Studio at Columbia University''- New York. Također je bila '' the Eero Saarinen Visiting Professor''* u sklopu Architectural Design 2002. Na Yale University, New Haven, Connecticut. Zatim je postala počasni član na American Academy of Arts and Letters and Fellow of the American Institute of Architecture. Trenutno je profesor University of Applied Arts u Beču.

Izvedeni projekti Zahe Hadid su osvojili javni uspijeh. Njezini najbolji projekti do danas su ''Vitra Fire Station, the LFone pavilion in Weil am Rhein'', Njemačka (1993/1999), projekt kuće za IBA-Block 2, Berlin (1993), ''Mind Zone at the Millennium Dome'', Greenwich, London (1999) i Tramvajska postaja i parkiralište, Strasbourg (2001). Od interijera koje je Hadid projektirala izdvojeni su: Bitar, London (1985); Moonsoon Restaurant, Sapporo (1990) i Z-Scape namještaj, proizvođač Sawaya and Moroni (2001). Od građevina koje su bile sagrađene za neku prigodu: ''Folly in Osaka ''(1990); ''Music Video Pavilion in Groningen ''(1990); ''Pavilion for Blueprint Magazine at Interbuild'', Birmingham (1995)).

Od izložbe dizajna Zahe Hadid izdvajamo: 'The Great Utopia', Guggenheim Museum, New York (1992); 'WishMachine' Vienna Kunsthalle (1996); 'Addressing the Century' Hayward Gallery, London (1998); Paper Art Biennale, Düren (1996); Venice Biennale Masters Pavilion (1996); Palais des Beaux Arts, Brussels (2000) i Zaha Hadid Lounge, Wolfsburg (2001-2).

 

INTERVJU S ZAHOM HADID

Izvor: www.designboom.com

Opišite svoj stil kako bi ga mogli opisati vaši dobri prijatelji.
Virtuoz elegancije. Osobno ispitivanje, istraživanje koje je obasuto s puno ideja gdje se nijedna ne može izdvojiti, ne postoji formalni repertoar. Mogu li ovo objasniti? Prije dvije godine fokusirala sam se na apartmane da vidim koliko varijanti mogu dobiti s zadanim prostorom, s nekim parametrima. Ja bi radila na tome u više navrata, danima i vidiš da tu ima možda sedamsto opcija za jedan prostor. Ovaj pristup ti omogućuje da dođeš do razine u kojoj možeš djelovati na organizaciju prostora, taj raspon kombijacija nije beskonačan ali je jako velik. Zamisli da to pomnožiš sa opsegom većih prostora, i sa opsegom grada. To je kao pijanist koji konstantno vježba - isti je stupanj intenziteta. To povečava repertoar - to je nepredvidljivo. Neki ljudi zaista žive i rade sa istom doktrinom, istim dijagramom, sa istom logikom. Mi proizvedemo puno dijagrama za početak i zato mi imamo veliki repertoar.

Koji vam je projekt pružio najviše zadovoljstva?
'The peak project', zato što je bio to značajan polazak za mene. Ima ih puno i svaki put nešto otkriješ ... Ne mogu zaista izdvojiti zato što različiti projekti ti daju zadovoljstvo na različite načine. BMW centar u Leipzigu i The Phaeno Science Center u Wolfsburgu Da li možete opisati evoluciju u vašeg rada? Postoje jako slični momenti u ranijim radovima kada je fokus bio na crtežu, apstrakciji i fragmentaciji . Zatim se fokus pomako na razvoj ideja. Kasnije je to postalo ono što bi arhitektura trebala biti, što znaći više fluidnu organizaciju. Tu se nije desila 'promjena već 'razvoj' kroz godine.

Koji je bio osnovni koncept vaše instalacije 'idelana kuća' na Imm sajmu u Kolnu?
To je reakcija na objekt u središtu građevine. Mi smo mislili da to mora biti otvoreno i transparentno ideja je bila odrezati prostor erozijom. To je kao uzeti volumen i erodirati ga. To je povezano sa dijelom koji se zove 'z-scape' gdje je početna točka blok. U uredu se desila velika diskusija kada smo govorili o rezanju, procesu kidanja prostora. To omogućuje svijetlu da uđe. To je vodilo do istraživanja geologije, arheologije i antropologije. Veći dijelovi su povezani sa okolišom, i erozijom njega. Sa ovom kućom ideja je bila da se netko može kretati od stolice do kreveta pa do sofe, kao da je to jedan kontinuirani prostor. To je koncept življenja, na dva kata sa kretanjem gore dolje, i vidjeti unatrag od kud si došao. Ovo djelo nije izolirano od ostalih , forme uvijek prate ono što u tom trenutku istražujemo. Nekad je to točka polaska.

Da li preferirate otvorene prostore za stanovanje?
Ja mislim da kad tehnologija nastupi, možda se zidovi i kuhinja izbace iz upotrebe. Eventualno možda neće biti potrebe za fiksnim prostorom za kupaonu Neki ljudi vole živjeti u kući gdje ima tri i četri sobe, sve iste veličine zato što vole živjeti u ograničenom prostoru. Drugi ljudi vole imate otvoren nact kuće gdje nema zidova... , 70-tih u New Yorku ljudi su uzimali velike prostore bez zidova, sada traže više separacije. Nitko nije još izmislio savršenu otvorenu kuću. Različita društva uzimaju stvari na različite načine neki vole spavati na futonu (madracu) a nekima su kreveti bitni. To ovisi o opsegu kuće, svijetlu, gdje se kuća nalazi, da li je pored mora ili pored planina. Ja mislim da ljudi moraju biti sposobni interpretirati neke stvari i elaborirati arhitekturu prostora koji je najprikladniji za njih. Omogućiti platformu gdje je sve mobilno.

FOTOGALERIJA