MODERNE GRAĐEVINE NAPRAVLJENE OD PIJESKA

Potresi predstavljaju kretanje tla koje se javlja zbog iznenadnih pomaka u zemljinoj kori u gornjem dijelu zemljinog plašta. Najvažniji su potresi tektonskog porijekla koje se objašnjavaju teorijom tektonike ploča. Prema toj teoriji tvrda zemljina litosfera, koju čine zemljina kora i najgornji dio vanjskog omotača, razlomljena je na 12 ploča, koje se pomiču kao kruga tijela po relativno mekoj atmosferi. Gibanje ploča (u prosjeku 7 cm godišnje) uzrokuje istjecanje vulkanske mase na oceanskim grebenima, gdje se ploče razmiču kako bi se na drugim mjestima međusobno sudarale ili podvlačile. Uzrok potresa u Hrvatskoj je pritisak Afričke ploče (i njenog isturenog dijela Jadranske mikroploče) na južni obod Euroazijske ploče. Kako je Hrvatska dio mediteransko transazijskog pojasa, gotovo cijela područja Hrvatske odlikuju se izrazitom seizmičkom aktivnošću. To osobito vrijedi za priobalna područja i sjeverozapadni dio Hrvatske, a posebno za južnu Dalmaciju.

POSLJEDICE POTRESA U ITALIJI

Članak iz ''La Stampa'' novina - 08|04|2009

Postoje cijela područja naših gradova koje bi trebalo otpisati. Domovi, škole, zatvori čije strukture su istinski nesigurne da čak i manje podrhtavanje tla predstavlja opasnu pretnju. A još i gore od toga tragedija čiji smo svjedoci proteklih par dana bez milosti je otkrila da "slaba" područja nisu nužno najstarija niti originalna srednjovjekovna središta i njihovi renesansni nastavci, niti stambena oblast iz 19. stoljeća i urbana nadogradnja 30 godišnjeg perioda fašizma. Zgrade koje su propale skvrčile su se kao prazne školjke a među njima najviše one koje su izgrađene 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća. Mnoge od tih zgrada su izdanja vladinih institucija, različiti restorani i barovi, poslovni i stambeni objekti, hoteli i studentski objekti, svi oni nastanjeni sa preko nekoliko stotina ljudi i u noćnim satima.

Nedavni potres je surov komentar na zemlju gdje je propadanje zgrada ispunjeno tamom, traljavosti i bijedom duha koji karakteriziraju talijanski javni život već nekoliko desetljeća. To je priča o zgradama koje su izgrađene na brzinu s mjerama rezanja troškova kao što je npr. "što je moguće manje željeza". A izgrađene su od betona koji se bazira na puno pijeska i malo cementa. O beskrupuloznim građevinskim ugovarateljima, bespomoćnim i nekompetentnim vladinim agencijama i građevinarskom zakonodavstvu koje nije postavilo minimalne standarde. Građevinarstvo koje funkcionira "na brzinu" i koje djeluje već najmanje dva desetljeća rezultira zgradama sa nadutim fasadama i tankim okvirima koji podnose sav teret. Učinit ćemo dobro djelo ako se podsjetimo da je katastrofalno urušavanje čiji smo bili svjedoci jeziva parodija prijedloga zamjene "neodrživih" zgrada koje predlaže novi građevinski poticajni plan vlade. To je drugi razlog zašto ozbiljna pitanja koja je pokrenula tragedija u Abruzzu ne smiju ostati neodgovorena kao što je to obično slučaj sa svim nedavnim tragedijama.

Istina je da smo svi robovi planske politike koja ne samo da postavlja strogu kontrolu u određenim područjima, dok odobrava slobodu u drugim. I koja je slaba u borbi za ideju da brza i potrebna modernizacija ne bi trebala djelovati bez skrupula i kontrole. A i takva modernizacija nije ono što nam nužno treba. Potrebno je implementirati nacionalne i lokalne resurse i regulirati građevinski sektor tako da dozvoljava veću fleksibilnost u modifikaciji izgradnje. Mi hitno trebamo zakon koji se odnosi na rizike potresa koji bi bio inicijativa za rušenje potencijalno opasnih zgrada i također izraditi nužne fiskalne i tehničke propise da bi se to realiziralo, u obliku poreznih olakšica i bonusa koji bi potaknuli riješenja za efikasnije iskorištenje prostora. Također je potreban pregled posljeratnih javnih i privatnih zgrada. Raspolaganje saznanjima koja zemljopisna područja su osjetljiva i sklona potresima nije dovoljno. Također je potrebno znati koji djelovi naših gradova su seizmički osjetljivi i točno koje zgrade su pod najvećim rizikom. Italija ima najbrži i najefikasniji sistem civilne zaštite. Ipak nije sposobna shvatiti da desetljeća opuštenosti i zapuštanja obaveze su doveli do potrebe za hitnim djelovanjem. Nije samo pitanje sposobnosti pružanja odgovora na nevjerojatne događaje već i promisliti o tisućama zgrada koje nas okružuju i koje su na rubu urušavanja.

UTJECAJ POTRESA NA GRAĐEVINU

Izvor: www.dobriprojekt.hr

Potres kao prirodna pojava ima značajne utjecaje na građevine. Neželjeni učinci potresa se najviše očituju na armiranobetonskim konstrukcijama. Konstrukcijski sustavi i otpornost na potres:
1. Okvirne konstrukcije u jakim potresima bivaju prilično jako oštećeni sa visokim cijenama sanacija.
2. Ukručeni okvirni sustavi - Nosivost im je znatno veća od čistih okvira, a deformabilnost manja, iz čega proizlaze manja oštećenja pri potresu. Koncepcija ovih sustava se sastoji u tome da gravitacijska opterećenja većinom prenose okviri, a seizmička opterećenja se većim dijelom predaju armiranobetonskim zidovima za ukrućenje ili armiranobetonskim liftovskim i stubišnim jezgrama.
3. Zgrade od monolitnih armiranobetonskih zidova - Deformabilnost ovih sustava je znatno manja od one u okvirnim sustavima.
4. Zgrade od panelnih armiranobetonskih zidova - U načelu su moguća tri koncepta prema kojima se projektiraju panelne zgrade. U prvom konceptu zgrada je neoštećena prilikom djelovanja potresa, i kao elastičan sustav savladava seizmičke sile. Ovo rješenje je neracionalno i primjenjuje se kod nižih zgrada koje se mogu kvalitetno temeljiti. Drugi koncept se bazira na jakim, nepopustljivim spojnicama panela. Kod ovih zgrada plastificiranje se predviđa u samim panelima i zidovi zgrade (paneli) se projektiraju kao monolitni uz osiguravanje zahtijevane duktilnosti. Treći koncept bazira se na spojnicama slabijim od panela i na veznim gredama iznad otvora, koji se prilikom disipacije energije plastično deformiraju.

IZRADA PRIVREMENIH SKLONIŠTA NAKON POTRESA

Izvor: www.archnet.org

Kao odgovor na snažne seizmološke aktivnosti u Pakistanskom području Himalaja, tim projektanata je napravio sklonište otporno na potrese za lokalno stanovništvo. Ljudi u tom područu za gradnju kuća koriste drvo, kamen, rebraste limove, i zemlju. Tradicionalne nastambe se sastoje od suho naslaganog kamena i teške konstrukcije krova koja nije čvrsto pričvršćena za zidove. Za vrijeme potresa zidovi su se urušili a teški krov je pao na tlo i ozljedio ljude u nastambi. Da bi riješili ovaj problem projektirana je samostalna konstrukcija krova, koja je podržana sa četri kutna stupca. Krov je lagani drveni okvir, da bi se spriječila vlaga mogu se postaviti sigurnosne tende preko krova. Kada se zalihe materijala za tende iscrpe, mogu se zamijeniti sa različitim vrstama tkanina. Onda se na platno dodatno stavi trava ili sijeno. Na vrh trave se na kraju stavlja lim rebrasti koji služi kao drenažni sistem. Zidovi su zasebni elementi koji su dizajnirani tako da padnu prema van prilikom potresa. Lokalno stanovništvo koje poznaje ove materijale mogu lako sami napraviti ove građevine. Sa novim sigurnim od potresa kućama puno života može biti spašeno. Ovaj primjer demonstrira kako se može implementirati masovno, ekonomično sklonište u relativno kratkom roku, dok se simutano integrira pripravnost i aktivacija društvenih udruga, umjetnika i lokalnilnih organizacija.

Nakon jakog potresa magnitude 7.9 u centralnoj Kini, u kojem je stradalo 69 000 ljudi i puno ih je ostalo bez krova nad glavom, Kina planira veliki rekonstrukcijski projekt kojim će se izgraditi više od 1.5 milijona privremenih kuća, koje trebaju trajati 2-3 godine. Centralni događaj Ming Tang projekta je razvoj privremenog skloništa za beskućnike, kinetičku strukturu koja ima karakteristike kišobrana i spojenih lepeza, koja zadovoljava funkciju stanovanja s mogućnošću prilagodbe u različitom okolišu.

KAKO SE ZAŠTITITI OD POTRESA

Izvor: www.duzs.hr

Potresi su prirodni događaji koji mogu imati katastrofalne posljedice, a to su veliki broj ljudskih žrtava, razaranja, širenje požara, nastanak zaraznih bolesti i dr. Možemo bitno pomoći sebi i drugima, te umanjiti posljedice ako se pridržavamo slijedećeg :

Postupci prije potresa:
1. Naučimo kako se zaštititi od potresa.
2. U domu odredimo jedno sigurno mjesto u većoj prostoriji, te se nekoliko puta godišnje prisjetimo na njega.
3. Moramo znati gdje je glavna sklopka za struju te gdje su glavni ventili za plin i vodu, i kako se zatvaraju.
4. Na dohvat ruke spremimo bateriju, radio i torbicu za prvu pomoć.
5. Uvijek imajmo određene zalihe hrane.

Postupci za vrijeme potresa:
1. Sačuvajmo prisebnost duha i ne paničarimo jer je panika pogubna.
2. Ako se zateknemo u nižim prostorijama, pri prvim podrhtavanjima izađimo iz njih na slobodan prostor, udaljimo se od stabala, uličnih svjetiljki, električnih kablova i građevina.
3. Ako smo na višim katovima, sklonimo se pored nosivih zidova, pod okvire vrata, u unutrašnji kut prostorije, ispod stola, te rukama zaštitimo oči.
4. Odmaknimo se što dalje od staklenih površina i pregradnih zidova.
5. Ne upotrebljavajmo šibice i otvorenu vatru.
6. Ako se nalazimo u automobilu, ne smijemo se zaustavljati na i ispod mostova i podvožnjaka, ispod električnih kablova, i u tunelima. Zaustavimo se na otvorenom prostoru i ostanimo u automobilu.

Postupci nakon potresa:
1. Kada prestanu prvi potresi, napustimo prostorije na najpogodniji način i uzmimo sa sobom najvažnije i spremljene stvari.
2. Nikako ne napuštajmo građevinu dizalom, upotrebljavajmo stepenice, (mogu se pokvariti instalacije, srušiti dizalo, nestati struje i sl.).
3. Isključimo električnu struju na glavnoj sklopci te zatvorimo plin i vodu na glavnom ventilu.
4. Ne zaboravimo na humanost i nesebičnost u pomoći stradalima, ali ne pomičimo teško povrijeđene.
5. Upotrebljavajmo za piće samo zapakiranu vodu i vodu koja stigne kao pomoć
6. Postupajmo prema uputama dobivenim putem sredstava javnog priopćavanja.
7. Ako smo ostali pod ruševinama budimo mirni i zovimo u pomoć te lupajmo čvrstim predmetom po instalacijskim cijevima (od vode i centralnog grijanja).
8. Sačuvajmo svoju snagu

FOTOGALERIJA